Odnosi Crne Gore i EU


Odnosi između Crne Gore i EU u Procesu stabilizacije i pridruživanja (PSP) uspostavljeni su jula 2001. Na Solunskom samitu 2003. potvrđena je evropska perspektiva država Zapadnog Balkana, a u julu iste godine uspostavljen je Unaprijeđeni stalni dijalog kao forma redovnih konsultacija Crne Gore i EU.

Nakon referenduma o nezavisnosti Crne Gore i proglašenja nezavisnosti u crnogorskoj Skupštini, Savjet EU izjavio je da će dalje razvijati odnose sa Crnom Gorom kao nezavisnom i suverenom državom. Uslijedila su bilateralna priznanja nezavisne Crne Gore država članica EU.

Crna Gora je 15. decembra 2008. podnijela zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji. Savjet Evropske unije uputio je 23. aprila 2009. zahtjev Evropskoj komisiji da pripremi mišljenje o crnogorskom zahtjevu za članstvo, što znači da će Crna Gora uskoro dobiti Upitnik Evropske komisije od preko 4,000 pitanja iz svih oblasti pravnih tekovina EU, na osnovu kojeg će EK izraditi mišljenje i dati preporuku Savjetu EU da dodijeli Crnoj Gori status kandidata.

Upitnik EK:

Predsjednik Vlade CG M. Đukanović predao je 9. XII 2009. u Briselu komesaru za proširenje EU O. Renu odgovore na Upitnik EK.
Direktorat za proširenje Evropske unije dostavio je Ministarstvu za evropske integracije 1. marta 2010. novi set od 673 dodatna pitanja na odgovore iz Upitnika EK. Crnogorska administracija je uspješno završila proceduru oko izrade odgovora na set dodatnh pitanja i predala ih Evropskoj komisiji u predviđenom roku, 12. aprila 2010. Dodatna pitanja su se odnosila na dopunske informacije i pojašnjenja na odgovore u svim poglavljima osim 12. (bezbijednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika).

Vizna liberalizacija

Savjet ministara Evropske unije je 30. novembra 2009. donio odluku o ukidanju viza za Crnu Goru, Makedoniju i Srbiju. Odluka je stupila na snagu 19. decembra 2009. CG podržava inicijativu da se bezvizni režim proširi i na ostale zemlje Zapadnog Balkana, prije svega BiH i Albaniju.
U skladu sa preporukama Savjeta EU, Crna Gora je nastavila da ispunjava obaveze koje proizilaze iz procesa vizne liberalizacije kao što su izgradnja kapaciteta u oblasti primjene zakona (uključujući zaštitu podataka o ličnosti) , iznalaženje rješenja za raseljena lica i uspostavljanje zakonskog antidiskriminatornog okvira. Vlada aktivno implementira Akcioni plan za dugoročno rešavanje statusa raseljenih i interno raseljenih lica. Takođe, donošenjem zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima ispunjena je još jedna od preostalih obaveza predviđenih Mapom puta za liberalizaciju viznog režima.

Nacionalni program za integraciju

U izradi je Nacionalni program za integraciju Crne Gore u Evropsku uniju za period 2012-2015 koji definiše evropsku agendu Crne Gore za period do 2015. i ocjenjuje njenu spremnost za članstvo u EU. NPI nije samo instrument koordinacije reformskih aktivnosti, već i izvor informacija namijenjen EK i državama članicama EU, s jedne strane, i crnogorskoj javnosti, s druge strane. Služi kao pokazatelj daljeg rada i rasporeda aktivnosti Crne Gore kad je u pitanju inkorporiranje i implementacija pravnih tekovina EU u naše zakonodavstvo. Prvi NPI usvojen je 5. juna 2008. godine za period do kraja 2012. godine.

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju:

Nakon okončane ratifikacije u svim državama članicama EU, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s Crnom Gorom je stupio na snagu 1. maja 2010. Proces potvrđivanja je trajao dvije godine i sedam mjeseci od dana potpisivanja, a u međuvremenu se primjenjivao Privremeni sporazum, koji se odnosio na trgovinu i s trgovinom povezana pitanja koja su u nadležnosti EK.

SSP je međunarodni ugovor između države potpisnice i Evropske unije koji uspostavlja pravni okvir za uzajamnu saradnju i postepeno približavanje evropskim standardima. Stupanje na snagu SSP-a označava ulazak u novu fazu integracije, koja sad i formalno obavezuje Crnu Goru na usklađivanje svog zakonodavstva s pravnim tekovinama EU, kao i na usklađivanje stavova i politika u svim oblastima saradnje. Kvalitet implementacije SSP će biti jedan od kriterijuma za dobijanje pozitivnog Mišljenja EK, ali i za sticanje statusa kandidata, otpočinjanje pregovora, kao i za dinamiku procesa pristupanja EU.

Stupanjem na snagu SSP, Privremeni sporazum prestaje da važi, a predviđeno je formiranje novog institucionalnog okvira za saradnju između EU i Crne Gore. Organizacijske promjene obuhvataju uspostavljanje sljedećih zajedničkih tijela s EU:

  1. Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje, koji će nadzirati primjenu i sprovođenje SSP,
  2. Odbora za stabilizaciju i pridruživanje, koji će pomagati rad Savjeta,
  3. Sedam Pododbora,
  4. Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje.

Savjet za stabilizaciju i pridruživanje:

Savjet za stabilizaciju i pridruživanje (Savjet) će nadzirati primjenu i sprovođenje SSP-a i razmatrati sva druga bilateralna ili međunarodna pitanja od obostranog interesa. Savjet će sačinjavati predstavnici Savjeta EU i EK, s jedne strane, i članova Vlade Crne Gore, s druge strane. Sjednicama Savjeta će naizmjenično predsjedavati predstavnik Savjeta EU i predstavnik Crne Gore. Sastanci Savjeta će se održavati jednom godišnje na ministarskom nivou. Na zahtjev jedne od strana i ukoliko se obije strane saglase, može se održati i posebna sjednica Savjeta. Sastanku može prisustvovati i predstavnik Evropske investicione banke, ukoliko su na dnevnom redu sastanka teme od interesa za tu instituciju. Takođe, Savjet može pozvati na sastanak i osobe koje nisu članovi savjeta, u cilju pružanja informacija o određenim pitanjima. Sastanci Savjeta, po pravilu, nijesu javni. Sekretarijat Savjeta će sačinjavati predstavnik Generalnog sekretarijata Savjeta EU i predstavnik Misije Crne Gore pri EU .
Savjet je ovlašćen da donosi odluke u okviru SSP-a. Donesene odluke će biti obavezujuće za ugovorne strane, koje moraju preduzimati mjere neophodne za sprovođenje tih odluka. Savjet, takođe, može davati odgovarajuće preporuke. Prema članu 8 SSP-a predviđeno je da Savjet izvrši "temeljnu reviziju primjene SSP-a najkasnije tri godine po stupanju na snagu Sporazuma", kao i da "može donijeti odluke kojima se regulišu naredne faze pridruživanja". Član 8 propisuje i da pridruživanje bude "u potpunosti ostvareno u toku tranzicijskog perioda od najviše 5 godina". Članom 11 SSP-a je predviđeno da se i politički dijalog s EU odvija u okviru Savjeta.

Savjet za stabilizaciju i pridruživanje će usvojiti Poslovnik o radu na prvom sastanku, koji je planiran za sredinu juna 2010. Poslovnik o radu Savjeta, takođe, sadrži i Poslovnik o radu Odbora za stabilizaciju i pridruživanje i strukturu sektorskih pododbora.

Dansko predsjedavanje Evropskom unijom:

Danska je 1. januara 2012. preuzela šestomjesečno predsjedavanje EU od Poljske. To je peto predsjedavanje od kako je na snagu stupio Lisabonski sporazum, koji je ulogu rotirajućeg predsjedništva Unijom znatno izmijenio. Prioriteti tokom danskog predsjedavanja biće: prevazilaženje ekonomske krize, ekonomski i ekološki održivi rast, višegodišnji finansijski okvir, pravda i unutrašnji poslovi, vanjska politika i politika proširenja.

Mišljenje Evropske komisije:

Evropska komisija je svake godine dostavljala Izvještaj o napretku Crne Gore u procesu približavanja EU. Ove godine nije objavljen novi Izvještaj o napretku, već Mišljenje o spremnosti Crne Gore za članstvo. Evropska komisija je objavila Mišljenje 9. novembra 2010. U njemu je navedeno da, Komisija smatra da bi pregovore za pristupanje EU trebalo otvoriti sa Crnom Gorom čim ostvari potreban stepen usaglašenosti sa kriterijumima za članstvo i to posebno sa Kopenhaškim političkim kriterijumima koji zahtijevaju stabilnost institicija koje garantuju vladavinu prava. Crna Gora se ohrabruje da nastavi sa svojim konstruktivnim angažovanjem u regionalnoj saradnji i jačanju bilateralnih odnosa sa susjednim zemljama, kao i sa poboljšanjem administrativnih kapaciteta.
U ovom pogledu, Crna Gora mora da ispuni sledeće ključne prioritete:

  •  Poboljšati zakonodavni okvir za izbore u skladu sa preporukama OEBS-ODIHR-a i Venecijanske komisije; osnažiti zakonodavnu i nadzornu ulogu Parlamenta.
  •  Dovršiti suštinske korake u reformi javne administracije uključujući amandmane na Zakon o opštem upravnom postupku i Zakon o državnim službenicima i namještenicima i jačanje Uprave za kadrove i Državne revizorske institiucije, sa ciljem da se poveća profesionalizam i depolitizacija javne administracije i da se ojača transparentan, na zaslugama zasnovan pristup prilikom imenovanja i napredovanja.
  •  Osnažiti vladavinu prava, posebno kroz depolitizovano i na zaslugama zasnovano imenovanje članova Visokog sudskog i tužilačkog savjeta i Državnih tužilaca kao i kroz sprovođenje nezavisnosti, autonomije, efikasnosti i odgovornosti sudija i tužilaca.
  •  Poboljšati antikorupcijski zakonodavni okvir i implementirati Strategiju za borbu protiv korupcije i Akcioni plan; utvrditi adekvatan bilans uspjeha proaktivnih istraga, sudskih gonjenja i optužbi u slučajevima korupcije na svim nivoima.
  •  Osnažiti borbu protiv organizovanog kriminala zasnovanu na procjeni prijetnji i na proaktivnim istragama, povećanoj saradnji sa regionalnim i EU-partnerima, efikasnom procesuiranju kriminalnih obavještajnih podataka i poboljšanim kapacitetima i koordinacijom sprovođenja zakona. Razviti čvrst bilans uspjeha u ovoj oblasti.
  •  Ojačati slobodu medija posebno kroz usaglašavanje sa precendentnim pravom Evropskog suda za ljudska prava u oblasti klevete i ojačati saradnju sa civilnim društvom.
  •  Implementirati pravni i politički okvir za anti-diskriminaciju u skladu sa evropskim i međunarodnim standardima; garantovati pravni status raseljenih lica, posebno Roma, Aškalija i Egipćana, i obezbijediti poštovanje njihovih prava. Ovo uključuje i usvajanje i implementaciju održive strategije za zatvaranje kampa na Koniku.

U svijetlu dosadašnjeg napretka, Komisija preporučuje da Savjet treba Crnoj Gori da dodijeli status zemlje kandidata.
Zasnovano na pozitivnom Mišljenju, Evropski savjet je na sjednici 17. decembra 2010. odlučio da Crnoj Gori dodijeli status kandidata za članstvo u EU.